Englezi se bave zanimljivim fenomenom na Balkanu: ‘Vlada jugonostalgija, svi su jedni druge voljeli‘

Uncategorized

Neki Jugoslaviju glorificiraju, a neki su ipak kritičniji prema onome što vide kao pretjeranu romantizaciju tog razdoblja, tumači se
Čak 81% stanovnika Srbije smatra da je raspad Jugoslavije bio loš za njihovu zemlju, 77% stanovnika Bosne i Hercegovine dijeli njihovo mišljenje. I u Sloveniji, koja se među zemljama bivše Jugoslavije prva pridružila Europskoj uniji te je se smatra ‘najuspješnijom‘ među njima, 45% ljudi misli da im je raspad bivše države Jugoslavije naškodio, piše The Guardian o ‘jugonostalgiji, u tekstu objavljenom pod naslovom “Svi su jedni druge voljeli. Porast jugonostalgije”.

S tim terminom treba postupati oprezno, rekla je politička antropologinja Larisa Kurtović iz Sarajeva, a prenio The Guardian.

“Nostalgija podrazumijeva melankoliju i čežnju. To, naravno, postoji. No dio mlađih ljudi na to razdoblje gleda kritički te procjenjuje pozitivne i negativne strane. Mnogi odobravaju socijalističko razdoblje jer ga vežu za ekonomski razvoj, bolji životni standard”, smatra Kurtović koja tvrdi da “neispunjena obećanja” Jugoslavije blijede u usporedbi s nacionalizmom i nasiljem koji su uslijedili”.

“Zemlje bivše Jugoslavije ekonomski su nazadovale, a BIH i Srbiju opterećuju politička prepiranja, piše The Guardian koji smatra da, iako su Hrvatska i Slovenija “kao članice Europske unije pronašle relativnu stabilnost”, “pregovori drugih zemalja nisu se konkretizirali pa mnogi sumnjaju da će do pridruživanja ikad doći.”

Kurtović promišlja u ovom tekstu i o pitanju gubitka statusa te percepciju da su građani nekoć živjeli u “relativno velikoj i cijenjenoj zemlji, dok sada žive u manjoj i manje važnoj”.

Jessica Bateman, autorica članka The Guardiana, u Srbiji je, pripovijeda, posjetila Titov grob, a među sugovornicima s kojima je pričala o Jugoslaviji našao se George Peraloc, muškarac iz Sjeverne Makedonije, rođen 1989. godine koji trenutno živi u Bangkoku.

“Kada god se moram baviti birokracijom, primjerice, otvoriti bankovni račun, nitko u sustavu ne može pronaći Sjevernu Makedoniju, no Jugoslaviju mogu” rekao joj je te zaključio: “Ako mene pitate, bilo bi nam korisno da smo dio federacije, čak i da nije riječ o Jugoslaviji, jer smo suviše maleni i nebitni sami za sebe.”

U Beču djeluje zbor ‘29. studenoga‘, koji čine isključivo članovi iz zemalja bivše Jugoslavije. Članovi zbora, može se pročitati, nose crveno-plave jakne sa zvijezdama inspirirane jugoslavenskom zastavom, no pjesme povezane s Komunističkom strankom i one koje slave Tita izbjegavaju.

“Svjesno smo donijeli tu odluku jer smatramo da je glorifikacija, koja uistinu postoji, problematična”, rekla joj je voditeljica zbora Jana Dolecki, Hrvatica koja od 2013. godine živi u Beču, te nadodala: “Držimo se podalje od povijesnog revizionizma”, napominje.

Nekim članovima zbor pomaže da istraže prošlost, piše The Guardian.

Marko Marković, koji je rođen u Beogradu, a odrastao u Beču, priznaje da je njegova obitelj odbijala razgovarati o ratu kada je bio dijete.

“Imao sam osjećaj da je prošlost prostora mog podrijetla tabu tema”, otkrio je Marković, kojem je zbor pomogao da “popuni praznine”.

Za Petera Korchnaka, koji je odrastao u Čehoslovačkoj, “Jugoslavija je u djetinjstvu djelovala poput raja”. Mnogi disidenti iz Češke i Rumunjske od režima svojih zemalja bježali su u Jugoslaviju, kaže Korchnak koji je 2020. godine pokrenuo podcast “Prisjećanje Jugoslavije‘.

Emotivne reakcije slušatelja u potpunosti su ga zatekle. “Najbolji komentar koji sam čuo je da je podcast poput javne službe. Mnogi ljudi kažu da su dugo osjećali sram od same pomisli na riječ ‘Jugoslavija‘, dok su neki rekli da im je on poput terapije”.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)