Kratki vodič kroz ono što je sporno, a Schmidt bi mogao nametnuti

Uncategorized

 

Već danima se špekuliše da je visoki predstavnik Christian Schmidt, sa pravnicima OHR-a, pripremio izmjene Izbornog zakona BiH, a sve prema smjernicama Vlade Republike Hrvatske.

Nacrt Schmidtovog prijedloga je procurio u javnost, a sada se govori da bi Nijemac odluku mogao donijeti sutra dok su za večeras najavljeni veliki protesti u Sarajevu. No, da li će Schmidt nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i u kojem obliku, samo tehničke ili i one političke, i dalje je u sferi nepoznatog.Koliko god mnogima tema izbornog zakona djelovala apstraktno, nebitno ili dosadno, riječ je o jednom od najvažnijih političkih pitanja, ako ne i najvažnije. Izmjenom Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH određene stvari će se drastično promijeniti, ali i zacementirati te odrediti put i oblik uređenja, a možda i sudbinu države.

Proteklih mjeseci se mnogo govorilo o izmjenama izbornog zakona, modelima, prijedlozima, lobiranju i stranačkim interesima, ali sada svi čekaju potez Schmidta koji se sinoć vratio iz Njemačke gdje je tražio podršku za svoj plan. Prema nezvaničnim informacijama, članice EU u PIC-u ne podržavaju Schmidtovo nametanja na ovakav način, dok su Amerikanci i Britanci “za”.

Šta to Schmidt planira nametnuti, barem prema nacrtu i zašto je problematično i šta su mediji saznali:

Opcija uvođenje cenzusa od 3 posto

Prvo je uvođenje tzv. cenzusa od tri posto. Zašto baš tri posto, Schmidt će nekada trebati objasniti.

Prijedlog kaže da, naprimjer, ako u jednom kantonu u Federaciji BiH, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, ne živi najmanje 3 posto pripadnika jednog od konstitutivnih naroda, onda taj kanton ne bi davao delegate u Dom naroda FBiH iz reda tog naroda.

Formula se računa na način da se u obzir uzimaju svi pripadnici jednog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine.

To znači, naprimjer, da ukoliko broj Bošnjaka/Hrvata/Srba u jednom kantonu ne čini više od 3 posto pripadnika tog naroda koji žive na prostoru cijele FBiH, onda takav kanton ne može delegirati niti jednog Bošnjaka/Hrvata/Srbina. U aprilu prošle godine HDZ je predložio isti princip popune Doma naroda Federacije BiH, ali s pragom od 5 posto.

Ustav Federacije BiH jasno definiše, odstupajući od Schmidtovog prijedloga, da svaki kanton imenuje po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina ako je takav izabran u kantonalne skupštine. Ovim prijedlogom očigledno se odstupa od ove odredbe.

Po ovoj formuli Posavski, Bosansko-podrinjski i Zapadnohercegovački kanton ne bi delegirali Srbe u Dom naroda Federacije BiH. U istom smislu Unsko-sanski i Bosansko-podrinjski kanton ne bi delegirali Hrvate u Dom naroda FBiH. Bošnjaci ne bi imali delegate iz Posavskog, Bosansko-podrinjskog, Zapadno-hercegovačkog i Kantona 10.

Interesantno Bosansko-podrinjski kanton ne bi imenovao ni jednog srpskog, hrvatskog i bošnjačkog delegata u Dom naroda FBiH što bi predstavljalo direktno kršenje Ustava Federacije BiH.

Stav OHR iz 2018. godine jasno naglašava da Dom naroda nema samo ulogu da predstavlja konstiutivne narode već i svaki kanton posebno.

Izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH

Drugo, ukoliko bi OHR samo nametnuo odredbe u vezi sa popunjavanjem Doma naroda Federacije BiH, onda bi HDZ postao nezaobilazan faktor prilikom formiranja vlasti u Federaciji BiH.

To bi značilo da HDZ, kao i u proteklom mandatu može blokirati sve procese – od izbora sudija Ustavnog suda FBiH do izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Portal Istraga je pisao da zbog toga dio međunarodne zajednice smatra da bi trebalo promijeniti i način izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH.

U Ustavu Federacije BiH trenutno stoji:

“(1) U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH, najmanje trećina delegata iz klubova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH. (2) Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije BiH zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda. (3) Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba Doma, postupak kandidovanja se ponavlja. (4) Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajedničku listu, smatrat će se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom Domu”.

Upravo je ova odredba Ustava FBiH nešto što dio međunarodne zajednice pokušava da promijeni. Tako bi se, prema ovom prijedlogu predsjednik i potpredsjednici FBiH birali na isti način da je potrebno 8 a ne 6 delegata u svakom klubu konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH.

Prijedlog OHR-a glasi:

“Za imenovanje kandidata potrebni su glasovi najmanje 8 delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominirati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjit će se na 5. Ako ni to ne dovede do nominacije, nominacija će biti moguća od bilo koje grupe od 2 delegata nakon dodatnih 30 dana”, navedeno je u prijedlogu.

Ne bi, dakle, više bila potrebna najmanje jedna trećina potpisa iz sva tri kluba konstitutivnih naroda, već skoro polovina.

S obzirom na to da će HDZ BiH uvijek imati većinu delegata u Klubu Hrvata, oni će uvijek u prvom krugu moći predložiti predsjednika ili potpredsjednike Federacije. Drugi klubovi, u kojima postoji opozicija, nadmetat će se ko će u prvom krugu doći o osam delegata. I samo za njih će važiti drugi krug. To znači da će HDZ uvijek imati predsjednika ili potpredsjednika FBiH čiji je potpis nužan za predlaganje i imenovanje premijera FBiH i ministara u Vladi Federacije BiH.

Vitalni nacionalni interes

Definicija vitalnih nacionalnih interesa će biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu će razmotriti sva ova pitanju. Dom naroda FBiH će, kao i do sada, odlučivati o svim pitanjima. Svi zakoni će, kao i do sada, morati biti razmatrani i na Domu naroda FBiH. Osim toga, ako vitalni nacionalni interes ostane na nivou odredaba Ustava FBiH, to će značiti istu situaciju kao i do sada. To znači da će i pitanje vitalnog nacionalnog interesa ostati kao i do sada.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.