LJUBAV BOŠNJAKINJE I SRBINA Amela i Srđan su se vjenčali usred rata u Sarajevu! Ovo je njihova priča… (FOTO)

Uncategorized

Amela i Srđan su 30 godina u sretnom braku. To što su različite nacionalnosti i vjere nije im smetalo da se vjenčaju tokom opsade Sarajeva, prenosi slobodnaevropa.

“Mi smo se u sred rata vjenčali. Ja sam bila mlada koja ide pješke na svoje vjenčanje”, priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) kroz smijeh Amela.

Da brak u ratu sklope muslimanka i pravoslavac, nisu se svi, kaže slagali odmah, no njih dvoje ostali su istrajni da treba da žive zajedno.

“Ja sam se udala za Novu godinu i ostala. Moji se malo durili i eto ti. Sad nas više nije briga, šta i ko kaže. Više ne obraćamo pažnju, živimo svoj život”, kaže Amela i sjeća se da su se u vrijeme rata, kada su mješoviti brakovi bili najmanje popularni, još tri njene drugarice vjenčale.

“Nas četiri, svi za drugu vjeru”, kaže ona.

Za Amelu je vijest da je bosanskohercegovačka porodica zlostavljala kćerku zbog veze sa mladićem srpske nacionalnosti, zbog čega su deportovani iz Francuske u Bosnu i Hercegovinu (BiH), bila šokantna.

“Kad oni imaju u svojoj glavi samo jedno. Kod njih je – gdje ti je normalno da se uzmeš za drugu vjeru”, kaže Amela.

Francuska je 24. oktobra protjerala porodicu Zahirović iz Bosne i Hercegovine, nakon što je kćerku pretukla i obrijala joj kosu, jer je izrazila želju da se uda za Srbina, saopštilo je francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Amelin muž Srđan vjeruje da je riječ o predrasudama, koje su dovele do toga da, kako kaže, ljudi više od dvadeset godina od rata “tavore u svojim nekim nacionalnim klanovima”.

“I jednostavno, nema napretka dok se tako razmišlja. Nije više bitna ni sposobnost, ni moral, ni vrijednost nekoga, ni znanje, bitno je samo ono ‘Nek je naš’”, kaže Srđan za RSE.

Za Amelu i Srđana postoje samo dobri i loši ljudi. Sa nostalgijom se sjećaju vremena od prije rata kada se, kažu, nije gledalo kako se ko zove. U nacionalističke kalupe se nisu, kažu, mogli uklopiti.

“Što je najgore, nema više tih miješanih brakova, niti će ih biti. Nisam neke podatke pratio, ali čisto sumnjam da ih ima jedan, dva ili do pet posto”, dodaje Srđan.

Dostupna istraživanja i statistike u BiH podudaraju se sa Srđanovim mišljenjem.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.