Činjenice i obmane: Kako HDZ pomoću Bevande ne želi dati novac CIK-u za izbore

Uncategorized

 

Sutra je 19. maj, krajnji rok da Vijeće ministara BiH izglasa odluku za izdvajanje novčanih sredstava Centralnoj izbornoj komisiji za organizaciju i sprovođenje Općih izbora koji su zakazani za 2. oktobar ove godine.

Tu odluku blokiraju ministri iz HDZ-a na čelu sa ministrom finansija i trezora Vjekoslavom Bevandom. Oni su jučer glasali protiv donošenja ove odluke, dok su ministri iz SDA, SNSD-a i DF-a bili “za”.

Lider HDZ-a Dragan Čović i ministar Vjekoslav Bevanda, ali i ostali funkcioneri ove stranke, kao papagaji ponavljaju da bi takva odluka bila nezakonita. No, da li je to tako?

Pitali smo i šta je Ministarstvo finansija i trezora na čijem čelu je Vjekoslav Bevanda radilo da se osiguraju sredstva odnosno šta nije uradilo, zašto nije donesen ni Nacrt budžeta za 2022. godinu, zašto su opstruirani procesi koji su CIK-u trebali osigurati potrebna novčana sredstva za izbore i da li ima dovoljno novca da građani ostvare svoje demokratsko pravo.

Tim povodom razgovarali smo sa zamjenikom ministra finansija Hazimom Rančićem koji je mnoge stvari detaljno razjasnio te ukazao šta se vrlo lako može uraditi, ako se želi poštovati Ustav BiH i zakoni, a građanima osigurati izlazak na izbore.

BiH već drugu godinu funkcionira bez budžeta, a institucije BiH se finansiraju na osnovu odluka o privremenom finansiranju koje donosi Vijeće ministara za svaki pojedini kvartal. Na snazi je šesta odluka po redu o privremenom finansiranju, četiri u 2021. i ovo je druga odluka ove godine.

Ima li novca za izbore i kako je Bevanda zamajavao CIK

“Pravni osnov i okvir za te odluke o privremenom finansiranju je zadnji usvojeni budžet iz 2020. godine. Taj budžet u iznosu od 996 miliona KM je u sebi sadržavao cca. 42 miliona za štete izazvane kovidom. Skoro većina od ta 42 miliona KM je doznačena entitetima, a do njih se došlo tako što je skoro svim institucijama umanjen budžet na raznim stavkama, a najviše na tekućim izdacima. Na tako umanjenom budžetu institucije funkcionišu i u 2021. i 2022. godini.

Prilikom donošenja odluke o privremenom finansiranju za prvi kvartal, svi budžetski korisnici, pa i CIK, podnose Operativni plan za raspored sredstva za finansiranje u prva tri mjeseca koji treba proknjižiti u Ministarstvu finansiaj i trezora i da se trebaju doznače sredstva za trošenje i tekuće poslove za januar, februar i mart. CIK je uz Operativni plan tražio i 1.054.000 KM što je jedna četvrtina iz budžeta 2020. godine za pripremne aktivnoti za finansiranje i provođenje izbora 2022. godine.

Ministarstvo finansija i trezora BiH je 14. januara negativno odgovarilo CIK-u, vezano za njihov Operativni plan. Odbija ih u zahtjevu za 1.054.000 KM tvrdeći da su lokalni izbori jedan ekonomski kod, a opći sasvim drugi kod. I to je tačno. Faktički i kad bi Ministarstvo htjelo dati, a ne može jer su dva različita ekonomska koda, sredstva koja su u budžetu 2020. su nedovoljan za provođenje izbora jer kada su lokalni izbori u pitanju pola se finansira iz budžeta institucija, a pola iz budžeta općina i gradova. CIK-u je za provođenje izbora potrebno 12,5 miliona KM”, objašnjava Rančić.

Na kraju tog odgovora od Ministarstva finansija i trezora koje je potpisao ministar Vjekoslav Bevanda (HDZ), u zadnjem pasusu stoji uputa CIK-u da obezbjeđivanje sredstava je moguće i upućuju ih na primjenu člana 11 stav 5 Zakona o finansiranju institucija BiH, a po proceduri člana 17 istog zakona.

“CIK postupa po uputstvu, odvaja Operativni plan, a dodatno priprema odluku na osnovu člana 11 stav 5 kako ih je uputio ministar Vjekoslav Bevanda i zahtjevaju da se osiguraju sredstva u prvobitnom iznosu od 11,7 miliona KM, a kasnije su tražili još 800 hiljada zbog poskupljenja i inflacije. Šalju to Ministarstvu finansija i trezora i Uredu za zakonodavstvo, provode javne konsultacije. 24. marta Ministarstvo finansija ponovo daje negativno mišljenje. To je u suprotnosti sa odgovorom od 14. januara koje su dali CIK-u i gdje su ih uputili na član 11 stav 5”, ističe Rančić.

Odluka koju je trebalo donijeti Vijeće ministara je zakonita. Kako?

Ured za zakonodavstvo u svom mišljenju nije dao mišljenje da je ta odluka nezakonita. Nakon toga, odluka ide na Vijeće ministara BiH, čeka da se razmatra i predsjedavajući Zoran Tegeltija zakazuje sjednicu.

“Odluka je takva kakva jest. Glasali su protiv, tvrdeći da je nezakonita. Odgovorno tvrdim da član 11 stav 5 dozvoljava Vijeću ministara da u vrijeme kada nema budžeta, a to je sadašnja situacija, može donijeti odluku o dodjeli sredstava za posebne programe s tim da se uklope u 249 miliona koliko je privremeno finansiranje iz tri vrste izvora prihoda (indirektnih poreza, vlastitih prihoda i prenesenih sredstava iz prethodnih godina)”, ističe Bevandin zamjenik.

U izvještaju o izvršenju budžeta za 2020. postoje prenesena sredstva, a u izvještaju na 99 stranici stoji 39,4 miliona KM neraspoređena. U izvještaju za izvršenje budžeta za 2021. godinu, to je svjež izvještaj, ta sredstva su mnogo veća – 139,9 miliona KM jer su u 2021. godini sve institucije finasnirane putem odluka o privremenom finansiranju, a onosv je bio budžet iz 2020. Sljedeća činjenica.

Izvještaj o izvršenju budžeta za prvi kvartal, koji je još nezvaničan, je na nivou 249 miliona KM.

“Prihodi su bili 236 miliona KM, a izvršenje cca. 215 miliona. To govori da postoji razlika većih prihoda u odnosu na rashode cca. 22 miliona KM i bilo je moguće donijeti zakonitu odluku za izdvajanje CIK-u 12,5 miliona KM. Ukloptii se u ukupan iznos od 249 miliona što ne dovodi u pitanje ostvarene prihode od indirektnih poreza, vlastitih prihoda i prenesenih sredstava.

Sve tvrdnje da je nezakonito, a ne spominjati koji član zakona je prekršen, je neosnovano. Ako neko želi kazati da je nezakonito, neka kaže koji član zakona. A ja precizno kažem član 11 stav 5, a po njemu se uklapaju ove cifre i moguće je donijeti zakonitu odluku”, tvrdi Rančić.

Zašto BiH nema budžet?

“Zato što formalno pravno nije usvojen Globalni finansijski okvir na Fiskalnom vijeću, a trebalo ga je usvojiti krajem jula 2021. godine. I sada ne žele da kažu zašto nemamo budžet. Fiskalnim vijećem predsjedava predsjedavajući Zoran Tegeltija. Ja nisam član tog tijela, ali kroz razgovore saznajem da su funkcioneri SNSD-a Zoran Tegeltija, Radovan Višković i Zoran Vidović ti koji sprečavaju donošenje Fiskalnog okvira kao preduslova za izradu budžeta”, kazao je Rančić.

Naš sagovornik postavlja pitanje zašto ministar Vjekoslav Bevanda nije direktno i na vrijeme o tome govorio i prozivao imenom i prezimenom.

“Danas predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović kaže da se niko o tome nije brinuo. Ministar Bevanda je o tome trebao govoriti na vrijeme odnosno ko je sprečavao donošenje Fiskalnog okvira”, govori Rančić.

“30. marta ove godine je usvojen Globalni finansijski okvir i od tada se mogao uraditi i dokument okvirnog budžeta i budžet institucija BiH za 2022. godinu. To je 47 dana. Mogao se sigurno uraditi budžet. Danas se poziva da se usvoji budžet, a kako ga usvojiti iada Ministarstvo finansija nije uradilo Nacrt i nije ga dostavilo Vijeću ministara na usvajanje?”, pita Rančić.

Gdje je rješenje?

Dalje predlaže, ako su HDZ-ovci voljni da djelima potvrde ono što javno govore, neka sutra naprave Nacrt budžeta, pošalju ga na Vijeće ministara, a zatim na potvrđivanje u Predsjedništvo BiH i kroz hitne procedure u oba doma državnog parlamenta.

“Za sedam dana se sve može riješiti. Pozivaju na usvajanje budžeta, a nisu uradili nacrt. Ako se neko predstavlja kao stranka ili osoba koja se zalaže da evropske i NATO vrijednosti, ako neko govori da se zalaže za vladavinu prava i poštivanje ustava i zakona, tvrdeći da je ova odluka nezakonita, imam prijedlog.

Neka ministar Vjekoslav Bevanda u skladu s uUtavom i zakonom uradi prijedlog i tekst odluke kojom će se osigurati sredstva za finansiranje izbora i u roku od 24 ili 48 sati dostavi Vijeću ministara na usvajanje”, predlaže Rančić.

Kaže da je to najbrži način za osiguravanja novca za sprovođenje izbora, potpuno zakonit i transparentan.

“Na ovaj način niko ne bi bio ugrožen od 75 institucija i ničije pare se ne bi uzele. To su pare koje CIK treba dobiti kroz budžet, Ovako bi im se pare dale, a sve bi se prikazalo u budžetu. No, najbolji izgovor nekome ko nije glasao “za” je reći ‘ovo je nezakonito'”, zaključio je.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.