VESNA PUSIĆ:”Glavni problem nikada nije bio Željko Komšić, sve vrijeme glavni problem je Dragan Čović – spašavanje Dragana Čovića…

Uncategorized

 

“Evropska unija je bila žrtva vlastitog uspjeha. 77 godina gotovo mira i prosperiteta u zapadnoj Evropi, gotovo 32 godine mira i prosperiteta u istočnoj Evropi. Oni naše ratove ovdje smatraju nekom vrstom završnih tegoba političke tranzicije”, istakla je u Rezimeu FTV-a Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.

“Mi naravno znamo da nije baš tako, ali iz evropske perspektive to je bilo jedno dugačko, za Evropu najduže, razdoblje mira, prosperiteta, gdje je gotovo glavna tema bila trgovina, širenje tog prostora slobodne trgovine. I tako je zapravo Putinova agresija na Ukrajinu Evropu dočekala nespremnu. Niko nije mogao zamisliti da bi se takva vrsta rata mogla dogoditi u Evropi.”

Kaže da iz četiri rata na Balkanu EU nije izvukla pouke.

“Što se tiče ruske agresije mislim da to nije diplomatsko pitanje, da je to kolonijalno-imperijalno pitanje. Ova agresija i Putinov javni govor koji prati tu agresiju je pokazao da se zapravo radi o želji restauracije jedne de facto kolonijalne sile koja je svoje satelite tretirala kao kolonije i povratak na rusku imperiju – Sovjetski savez.”

Pusić smatra da su Finska i Švedska, kao i cijeli svijet, iz ove agresije zaključile da ništa nije nemoguće.

“Ja mislim da je momentalno opsesija Vladimira Putina sa obnavljanjem ruske imperije.”

EU nije odgovorna što BiH još nije dobila kandidatski status

Ističe da se sve što se dešava može jako odraziti na područje Zapadnog Balkana.

“To je najosjetljivije od svih područja zato što nije u potpunosti integrirano niti u NATO niti u EU, a s druge strane je okruženo, na neki način je u srcu EU. Dakle okruženo je teritorijom EU i vrlo je pogodno za destabiliziranje. Tako da se vrlo snažno može odraziti, nažalost. Mislim, u prvom redu, na produbljivanje političke krize jer je ta tragična situacija sa agresijom na Ukrajinu istovremeno i određena šansa za Zapadni Balkan i jugoistočnu Evropu jer mislim da su se i EU i SAD dosta uozbiljile na tu temu. Ovo poigravanje sa različitim lokalnim destabilizatorima koji, u prvom redu, služe kao neka vrsta produžene ruke ruske politike, da su zaključili da je to preopasno i da ovaj teritorij treba konsolidirati kao evropski teritorij, što i jeste.”

O eventualnom bržem prijemu BiH u EU Pusić kaže da je BiH već trebala dobiti kandidacijski status.

“Ali u slučaju BiH za to nije odgovorna EU. Ona je odgovorna za slučaj Sjeverne Makedonije i Albanije, ali što se BiH tiče to su domaći majstori odgovorni za to što BiH već nema kandidacijski status. Međutim, brži prijem – pitanje je što to znači. EU svakako nije institucija koja u trenutku kad se u Evropskom vijeću odluke donose jednoglasno, sigurno nije spremna da tamo sjedi Dodik ili Čović.”

Smatra da EU nije zapustila samo BiH.

“Zapustila je svoj posao u jugoistočnoj Evropi gdje je potreban jedan drugačiji pristup od onog koji je završio prijemom Hrvatske jer su se naprosto okolnosti promijenile. Mislim da je u aposlutnom interesu evropske sigurnosti i stabilnosti da ovih šest zemalja postanu članice EU.”

Mađarska potkopava EU

Na pitanje koga vidi kao mentora Bosni i Hercegovini, odgovara: “Moje mišljenje je da to moraju biti države koje nemaju nikakve poltiičke interese i nisu jedna od najvećih. Dakle, Finska, Švedska, Danska, Irska, Nizozemska, Portugal. To je mojih šest kandidata mentora za Zapadni Balkan. Niko ništa ni od koga neće, niko nije neposredno zainteresiran, srednje su ili male, a odlične su.”

Pusić smatra da EU nije okrenula leđa Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, već da je to bio jedan apsolutno pogrešan potez.

O pobjedi Viktora Orbana na izborima u Mađarskoj kaže da Mađarska potkopava EU cijelim nizom stvari, a pritom dobijajući ogromne količine novca.

“Mađarska bi apsolutno trebala trpiti sankcije zbog direktnog narušavanja onoga što je temeljni identitet EU. Sve to je opasnije u BiH, Makedoniji, Srbiji, Crnoj Gori itd., nego u samoj Mađarskoj. Recimo Janša nije ništa gori od Orbana. Plenković nije ništa lošiji ili gori od onih austrijanaca premijera koji jetamo izmjenjuju. Međutim, mi smo na drugoj lokaciji i to cijelu tu igru čini u BiH, pa i u Hrvatskoj i Sloveniji koje su članice EU, ali su sa ovog prostora, opasnijom.”

Navodi da bi eventualna pobjeda Marine Le Pen bila jako opasna i za Francusku i za EU, a najopasnija za Zapadni Balkan.

Dodik je neka vrsta produžene ruke ruske politike u BiH

Pusić kaže da Milorad Dodik ima stav Rusije, a ne obratno.

“On je neka vrsta produžene ruke ruske politike u BiH. To se dogodilo postepeno, to nije bilo tako od početka. Svi ovi ljudi koji su se značajno obogatili za vrijeme svog boravka na vlasti, na kraju potraže neko utočište u savezništvu s Rusijom. To se dogodilo sa Orbanom, to se dogodilo sa Dodikom. On sigurno ne očekuje da bi ga EU zaštitila u tom bogaćenju i tom cijelom poslu kao što bi ga zaštitila Rusija. Međutim, činjenica da je Rusija sada pod oštrim sankcijama, da je i sam Vladimir Putin pod oštrim sankcijama i čini se zapravo vrlo distanciran i od svoje vlastite zemlje i od realnosti. Mislim da je to malo prestrašilo ili uozbiljilo političare i u BiH i uopće na Zapadnom Balkanu jer ono što su smatrali da je čvrsto, nesalomljivo i apsolutno sigurno je sada pod takvim ekonomskim sankcijama i pritiskom i jako sliči na nešto štosmo mi u mikro razmjeri već vidjeli, a to je Slobodan Milošević.”

Smatra da je politika Milorada Dodika opasna jer je to način uticaja Rusije, odnosno sadašnje ruske politike.

“Neke stvari se ne mogu riješiti samo sa Dodikom. Moraju se rješavati sa Rusima ili ih on mora riješiti na neki način i udaljiti se od ruskog uticaja. Sankcije su svakako vrlo neugodna stvar čak i za zemlju kakva je Rusija, a kamoli za Milorada Dodika. Mislim da tu uz sankcije treba jedna puno aktivnija politika, ali moje je mišljenje da je ona upravo sada na dnevnom redu.”

Naglašava da treba vrlo oštro sankcionirati svako potkopavanje sigurnosti i stabilnosti države.

“Nešto je čak i visoki predstavnik sada i napravio demonstrirajući jedan takav potez. Tu svakako treba i pronaći političke saveznike, pogotovo u BiH. Po mom mišljenju političkih saveznika nove generacije u BiH ima. Ova tri lidera, Dodik, Čović, Izetbegović, mislim da su pokazali šta znaju i da treba sada jedna nova generacija.”

Željko Komšić nikada nije bio glavni problem

Na pitanje da li su HNS i HDZ u pravu kada tvrde da su Hrvati u BiH majorizirani i diskriminirani, Pusić kaže: “Za HNS i HDZ BiH ne mogu se sjetiti nijedne bitne stvari za koju su u pravu. Međutim, ta činjenica svejedno ne mijenja to da je i njihova politička retorika i demografska slika, veliki odlazak Hrvata iz BiH, su stvorili atmosferu gdje postoje Hrvati u BiH koji se osjećaju nesigurno, manjinski, izdominirano i smatraju da je važno da im se garantiraju neka kolektivna prava. Moje je mišljenje da to treba učiniti, međutim ne pod cijenu BiH kao građanske države. Drugog tipa moderne države, osim građanske, nema. Nije važno da li su Hrvati u BiH stvarno ugroženi ili nisu. Važno je da li se oni tako osjećaju. Ako se tako osjećaju potrebno je na taj temeljni model građanske države ugraditi još neke forme garancije kolektivnih prava.”

Smatra da tri etnička lidera u BiH građansku državu ne vide kao svoj interes.

Ističe da Željko Komšić nije nikakav problem.

“Moj dojam nije nikad ni bio da je glavni problem Željko Komšić. Moj dojam cijelo vrijeme je da je glavni problem Dragan Čović. To je glavni problem, spašavanje Dragana Čovića. Razumijem ideju predsjednika Milanovića da treba zaštiti Hrvate. Po mom mišljenju treba zaštiti i Hrvate i Srbe i Bošnjake u BiH koji su se dosta napatili sa različitim liderima. Ali mislim da je model koji predlaže Čović pogrešan. Taj model je 30 godina štetio Hrvatima u BiH. Bolje i manja BiH ali etnički homogena. Ta ideja da se cijelo vrijeme dogovara oko Izbornog zakona sa tim prijedlogom HDZ-a BiH, s kojim ne vidim šta se tu ima dogovarati. To nije model koji je dobar za BiH. On je dobar za to da imate tri gazde koji svako ima svoj narod koji drži u šaci.”

Kada je riječ o Aleksandru Vučiću kaže da ne vidi da on ima neku politiku prema Hrvatskoj.

“Ne vidim ni da Hrvatska ima neku stvarnu politiku prema Srbiji. I Hrvatska i Srbija misle da je BiH neka vrsta političke rezerve za vlasti i u Hrvatskoj i u Srbiji, što mislim da je kontraproduktivno, a za same Hrvate i Srbe u BiH je štetno.”

rezerve za vlasti i u Hrvatskoj i u Srbiji, što mislim da je kontraproduktivno, a za same Hrvate i Srbe u BiH je štetno.”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.